text
Objavljeno: 08.02.2013. | Autor: Fino.hr

Jaja sretnih koka iz slobodnog uzgoja

Prava domaća jaja iz slobodnog uzgoja možete kupiti u našoj trgovini! Iako su već godinama na lošem glasu zbog kolesterola u žumanjku, jaja su izuzetno hranjiva namirnica koje se nikako ne bi smijelo odreći. Jaja su bogata lakoprobavljivim proteinima, ne sadrže puno masti a jedno jaje sadrži samo 80 kalorija. Uključite svježa jaja u Vašu svakodnevnu prehranu!

Ne zna se tko je prvi osmislio ovaj nadaleko poznati izraz o uzgoju  ''sretnih koka'', kokoši koje se slobodno kreću na ispaši (nisu pod stresom držanja u prenatrpanim kavezima) i kljucaju prirodnu hranu. No, ne koristi se ta ''sretna'' riječ samo u peradarstvu, već i u stočarstvu i drugim granama proizvodnje mesa i ostalih namirnica koji imaju veze sa životinjskim podrijetlom. Ali pitanje je sljedeće, nije li svaka životinja zaslužila imati ovakav normalan i humani uzgoj?  Ili je to danas postalo stvar luksuza, nešto što je prije bilo sasvim normalno i uobičajeno?

Stvarna situacija

Većina potrošača vjeruje da kokoši koje proizvode jaja sa 'slobodnih pašnjaka' provode većinu svojih života u prirodi, grijući se na popodnevnom suncu i nesući svoja jaja u vlastitom slamnatom gnijezdu. Ali za velike komercijalne proizvođače jaja, 'slobodni pašnjaci' znače nešto sasvim drugo - kokoši nisu u kavezima već su zatvorene u prepune šupe. U stvarnosti ne postoje zakoni ni standardi koji reguliraju stavljanje izraza kao što su 'slobodni pašnjaci' na kartone za jaja; neka jaja sa 'slobodnih pašnjaka' mogu proizvoditi kokoši koje život provode u konvencionalnim malim kavezima. Stvarno situacija (čast iznimkama), kakva je dokazana npr. u SAD-u i nedavno u Njemačkoj je ta, da su kokoši iz tzv. slobodnog uzgoja smještena u tako zgusnuti prostor da ne mogu niti raširiti krila od gužve a kamoli napraviti par koraka i nešto kljucnuti na livadi. Čime se indirektno šteti i onim proizvođačima koji svoju proizvodnju baziraju na potpuno prirodnim i humanim pravilima te poštenom radu. Ne zaboravimo samo kavezni uzgoj za konzumna jaja – gdje kokoši nikada ne ugledaju svjetlo dana a žumanjku se dodaju umjetne boje kako bi bio što žući i na stolu izgledao što efektnije i primamljivije.  Važna stvar je također i prehrana samih kokoši. Na malim domaćim farmama, kokice se hrane prirodnom hranom (zob, ječam, kukuruz) te ponešto što same ''kljucnu'' na livadi, dok se one iz velikih farmi hrane najčešće gotovim smjesama što je puno jeftinije i isplativije. Ali, sve se to očituje naravno i u samom finalnom proizvodu, u ovom slučaju – jajima.

U našem dućanu možete pronaći i jaja iz organskog uzgoja.

Neselice Vs. Stare koke

Kokoš hrvatica, kako je neki iz milja nazivaju, ''stara koka'', nastala je, održala se i sve više uzgaja na malim seoskim gospodarstvima. Stvorena je na području Međimurja i Podravine. Davne 1917. godine Ivan Lakuš je domaću kokoš križao s Leghorn pijetlovima te u daljnjem uzgoju ostavljao sve one jedinke koje su imale crno, crveno, smeđe i jarebičasto perje. Konačni izgled i karakteristike kokoš hrvatica dobila je križanjem s pasminom Wellsummer. Danas se ova autohtona vrsta kokoši može pronaći samo na malim seoskim domaćinstvima, ali u sve manjem broju, upravo radi pojave kokoši nesilica iz razloga što dotične daju puno više jaja. Kokoši nesilice najčešće ugibaju ranije od kokoški koje žive slobodno i nisu izložene stresu neprekidnog nošenja jaja.  Perad može živjeti po 15 godina, ali one na komercijalnim 'slobodnim pašnjacima' se potroše (posebno nesilice), odnosno ne mogu proizvoditi dovoljno jaja da budu profitabilne, već nakon jedne ili dvije godine. Iako su jaja kokoši nesilica koje se hrane prirodnom hranom i svoje vrijeme provodi vani u dvorištu neusporedivo kvalitetnija od onih iz konzumnog uzgoja, poneki će se složiti kako su ipak najbolja i najfinija jaja od ''starih koka''. Domaće kokoške mogu godišnje snijeti 250 do 300 jaja. Istraživanja su pokazala da kokošja jaja imaju najmanji udio kolesterola od jaja svih peradi.

Kako prepoznati staro jaje?

Jaja nakon izlijeganja u hladnjaku mogu stajati otprilike 28 dana pod uvjetom da je ljuska očuvana tj. nije oštećena.  Za bolje čuvanje preporuča se da se širi dio jajeta okrene prema gore (na taj način se smanjuje kompresija zračne komorice). Još su naše bake znale da svježe jaje uronjeno u vodu tone bez naginjanja, a ako se naginje vjerojatno je staro tjedan dana. Ukoliko jaje pluta, znači da je prestaro za konzumaciju. Postoji još i metoda laganog mućkanja jaja. Ako možete čuti mućkanje, jaje nije svježe. Ako pak ništa ne čujete, sve je u redu.

Jaja u svakodnevnoj prehrani

Bjelanjak se smatra idealnim izvorom proteina jer sadrži sve esencijalne aminokiseline u pravim omjerima. Od ukupnih masti u jajetu, više od polovice otpada na nezasićene masne kiseline. Jaje se ne može smatrati kompletnom namirnicom jer nedostaju ugljikohidrati i vitamin C, ali je bogat izvor drugih nutrijenta: 100 g jaja sadrži 12.4% bjelančevina, 8.7% masti, znatne količine vitamina B1, B2, B6, A i D, te znatne količine željeza, fosfora, sumpora i kalija. Sadrži karotenoid lutein koji je esencijalan za održavanje dobrog vida, povoljno djeluje na proces starenja, te smanjuje rizik od pojave određenih oblika raka. Energetska vrijednost 100 g jaja je 147 kcal. Jaje sadrži umjerenu količinu masnoće u usporedbi sa 16-47% iz sira, te 35% iz mesnih proizvoda. Trigliceridi jaja bogati su zasićenim mastima, fosfolipidima i kolesterolom.

100 g jaja sadrži 423 mg kolesterola, te se zbog toga vrijedi preporuka o smanjenju unosa jaja kod osoba sa povišenim kolesterolom.  70-ih godina prošlog stoljeća stručnjaci su tvrdili da te osobe ne bi smjele konzumirati proizvode kao što su majoneza, deserte sa dodatkom jaja, tjestenine koje se pripremaju sa jajima i dr. Iako se dugo mislilo da su jaja opasna zbog visoke razine kolesterola (oko 300 miligrama što je maksimalna dnevno preporučena doza), istraživanja dokazuju da 1-2 jaja na dan ne povećavaju ukupnu razinu kolesterola u organizmu. Stoga prema najnovijim istraživanjima, žutanjak doista ima najvišu koncentraciju kolesterola, ali ako se jede umjereno, ne više od dva jaja na dan, ne pridonosi povećanju kolesterola u krvi. Optimalna količina za odraslu osobu prema istraživanjima bi bila jedno jaja na dan. jaja su i odličan saveznik u dijeti jer stvaraju osjećaj sitosti.

Vrijedi znati

■ Jaja mogu sadržavati Salmonele, bez promjene senzorskih svojstava, kao što su izgled, boja, miris ili okus. Sirova ili nedovoljno termički obrađena jaja (obično u kolačima) su glavni izvor epidemija u Hrvatskoj. Kako bi ubili bakterije, jaja se moraju kuhati najmanje 10 minuta (tvrdo kuhana jaja). Kajgana je, također sigurna.  Meko kuhana jaja i  jaje na oko nose određeni rizik od salmoneloze, a sirova jaja su jako rizična, te bi trebalo izbjegavati jesti sirova jaja ili ih stavljati u kolače (ako se neće kuhati).

■ Ukoliko kuhano jaje smrdi nakon što očistite ljusku, bacite ga.

■ Ako se oko žumanjka pojavi zeleni prsten,  ne brinite, to samo znači da se jaje prekuhalo, pa je došlo do reakcije sumpora i željeza iz žumanjka. Isto se može javiti i ako jaja kuhate u vodi bogatoj željezom (npr. kod nas za vrijeme zamućenja vode).

■ Sirovo jaje sadrži glikoprotein avidin koji se veže za vitamin B - biotin u jaju i sprječava njegovu apsorpciju u crijevima.

■ Moguća alergija na proteine jaja; proteini jaja su poznati alergeni.

■ Neki bolesnici ne smiju jesti jaja, npr. oni sa žučnim kamencima.

■ Jaja čuvati u hladnjaku ih čuvati u originalnoj ambalaži ili u zatvorenoj plastičnoj posudi. Jaja se ne smiju prati, jer im skidamo zaštitni omotač i  možemo unijeti unutra mikroorganizme.  Šiljati dio jaja se okreće nadolje.

■ Sa zdravstvenog gledišta najprihvatljiviji način pripreme jaja je kuhanje („u tvrdo“).

■ Kako čuvati tvrdo kuhana jaja? Kuhana jaja su gotovo jelo i kao takvo podložno su bakterijskoj kontaminaciji, iako imaju ljusku, ali je ona kuhanjem izgubila zaštitni omotač  i postala porozna. Čuvati ih u hladnjaku do tjedan dana, a na sobnoj temperaturi ne dulje od 2 sata.


Podijeli ovaj članak




Komentari

cart 0 Artikala 0,00 €
text

Kategorije

  • MasterCard
  • Maestro
  • Visa
  • Diners
  • Verified by Visa
  • MasterCard SecureCode
  • Diners