Mediteranski model prehrane je lako prepoznatljiv po poluvegetarijanskoj prehrani s ribom umjesto mesa, maslinovim uljem umjesto margarina te voćem i povrćem. Mediteranska je hrana najbolji model za zdravu prehranu! Epidemiološka istraživanja provedena na Kreti te u Lyonu i oko Toulusea u Francuskoj pokazala su da je dugovječnost lokalnoga stanovništva veća od onoga u kontinentalnom dijelu zemlje. Amerikanci su napravili hibridno ulje prema modelu maslinova ulja, a model "Piramida zdrave prehrane" nije ništa do li mediteranski model.
U stvari, gledajući nešto šire, imamo sudar dvaju prehrambenih stilova; s jedne strane zapadni stil poznat po obilju, pretjeranim kalorijama, crvenome mesu i visokom kolesterolu, te drugi, mediteranski model, koji je lako prepoznatljiv po poluvegetarijanskoj prehrani, uz dominaciju prehrane ribom umjesto mesa, maslinova ulja umjesto margarina i drugih zasićenih masnoća, te po obilju voća i povrća.
Oba stila prehrane imaju i odgovarajuće zdravstvene posljedice; tako je posljedica prvoga stila 500.000 mrtvih godišnje od bolesti krvožilnog sustava u SAD-u, dok je kod drugoga trend umiranja po toj osnovi bitno manji, a život daleko zdraviji. Zaključci nisu izvedeni na temelju simpatija za jedan ili drugi stil, već na temelju jakih argumenata. Niti kod nas nije ništa drugačije. Statistike su pokazale da je u središnjoj Hrvatskoj i Slavoniji stopa kardiovarskularnih oboljenja kod stanovništva puno veća nego kod onih u priobalju. I to nije slučajnost.
Istraživanje pod nazivom "Studija 7 zemalja" pokazalo je da je smrtnost od bolesti krvožilnog sustava u južnoj Europi 2-3 puta manja nego u kontinentalnom dijelu, primjerice, u Njemačkoj i Irskoj, a osobito u odnosu na SAD. Dugoročno gledajući, posljedica je to zamjene crvenoga mesa ribom i ostalim plodovima mora, svakodnevne konzumacije crnog vina, te korištenja maslinova ulja.
Pored toga, unos voća i povrća, što znači unos balastnih tvari, vitamina i drugih zaštitnih tvari daleko je veći na jugu Europe. Ako izuzmemo spomenute pretpostavke zdravlja, imamo tzv. "dugoročnu" blagodat u obliku dužega života.
Sve su studije jasno dale do znanja da osobe koje se sustavno hrane namirnicama tipičnim za mediteransko podneblje u pravilu duže žive. Ljubitelji dobre kapljice će reći da je to rezultat zamjene vode vinom, ali očito nije u pitanju samo to. Ima i cijeli niz drugih, za organizam korisnih tvari koje se mogu naći jedino na Mediteranu. Blaga klima mediteranskih zemalja (kojih s Hrvatskom ima 16) omogućuje rast povrtnica s velikim lisnatim dijelovima, kao što su raštika i zelena salata, preko cijele godine, te agruma (limun, naranča, grejp, mandarina), kivija, smokava, badema, grožđa, brokule i kupusa, a te su namirnice bogate raznim zaštitnim tvarima.
Posebno valja istaći maslinovo ulje kao najveći prirodni izvor mononezasićenih masnih kiselina, koje su toliko važne za stvaranje ravnoteže masnoća u krvi.
Mediteranska je hrana prije svega niskokalorična, ima vrlo malo kolesterola i mnogo balastnih tvari, dakle posjeduje sve atribute zdrave prehrane. Ona preko cijele godine osigurava visok izvor vitamina C u prirodnom kompleksu s bioflavonoidima, visok izvor beta karotena, dovoljno vitamina E, te, najzad, sasvim dovoljno Omega-3 masnih kiselina koje se na kopnu u redovnoj prehrani ne mogu dobiti osim ako volite ribu.
I na kraju, tu je obilje crnoga vina razrijeđenog vodom, kojim se gasi žeđ. Danas se smatra da su polifenoli iz crnog vina najbolji lovci slobodnih radikala, tj. da po načinu djelovanja spadaju u skupinu antioksidansa. Čaša vina dnevno može djelovati vrlo povoljno na zdravlje, a da pritom ne izazove probleme s alkoholom.
Ako se tome dodaju zaštitni čimbenici iz bijeloga luka, brokule i kupusa, može se govoriti o natprosječnoj obrambenoj barijeri.
Navedeno pitanje sadrži aluziju na poznati "francuski paradoks" (French paradox). Pojam je nastao zbog činjenice što Francuzi, koji satima sjede za stolom i doslovce uživaju u jelima, ipak ne obolijevaju od bolesti krvožilnog sustava, prvenstveno od infarkta, u tolikoj mjeri kao što je slučaj s Ircima ili Amerikancima.
Ubrzo je postalo jasno da glavnu pozitivnu ulogu u "paradoksu" imaju veće količine konzumiranog voća, maslinova ulja, povrća, ali i način konzumiranja obroka. Francuzi jedu opušteno (ručak, primjerice, traje dva sata), za razliku od Amerikanaca koji žive i jedu "u grču" - upravo su oni izmislili fast foods i drive-in restorane. No i prethodno spomenuto oktriće polifenola iz crnog vina (poznat kao i resveratrol) koje redovito konzumiraju uvelike im pomaže. Ovaj čimbenik, koji se stvara u pokožici crnog grožđa, kao jedan od svojih blagotvornih učinaka ima za sprečavanje kljenut srčanog mišića, usporava grušanje krvi...
Tajna svega pa tako i u ovome slučaju (kao i mnogih stvari u životu, možemo reći čak i svih) je umjerenost i ravnoteža. Harmonija između dva oblika prehrane, bez očitog prevladavanja jednog u svakodnevnoj ishrani. Uravnotežena i raznolika prehrana ne znači uskračivanje i odricanje, nego baš naprotiv, raznolikost koja će nam omogućiti da ne pretjeramo i time dodatno ne opteretimo organizam.
Komentari